Breaking

понедељак, 22. фебруар 2021.

📝Zaostavština drevnih Egipćana savremenom dobu

Zvanični jezik Egipta je arapski jezik, koji se ustoličio na ovom tlu sa dolaskom islamske vere. Pre toga,  jezik Egipćana bio je Grčki ili staroegipatski u koptskoj formi. Danas Egipćani imaju svoj dijalekt, takozvani egipatski arapski, koji je deo njihove svakodnevice, a koji je, osim zvaničnog arapskog jezika, dopunjen i spojem staroegipatskih reči i izraza sa sadašnjim jezikom. Fraze staroegipatskog jezika se mogu naći i u engleskom i grčkom jeziku, tako da, kad sledeći put pomislite da su od starih Egipćana ostali samo hramovi i bogatstva grobnica, setite se da i deo jezika sadrži spomenike drevnog Egipta. Reči za koje istoričari Sameh Maqqar i Ahmed Amin kažu da su verovatno izvedene iz staroegipatskog jezika su mnogobrojne, a mi ćemo početi sa upoznavanjem od reči i izraza vezanih za faraone. 

S obzirom na prisutno strahopoštovanje prema vladarima, postojao je veliki broj reči kojima su faraoni bili opisivani, a koje su i danas prisutne u modernom egipatskom žargonu. 


SHANA WA RANA شنا و رنا  je egipatski žargonski izraz za slavne i velike, a po mišljenju ovih istoričara izveden je iz staroegipatskih reči SNW (visok položaj ili status) i RN (veličina, slava) koje su korišćene za opis kraljeva. Takođe, reč faraon, koja na egipatskom slengu zvuči PHAROUN فرعون, a na engleskom PHARAOH, izvedena je iz staroegipatskih reči BR (kuća) i AH (sjajno). Reč je prisutna i u koptskom jeziku u vidu reči PARA'OU. Princ, odnosno AMIR أمير , dolazi verovatno od staroegipatskih reči AMI (od) i R (usta), čija kombinacija znači "onaj čija se naređenja uzimaju iz njegovih usta".


EHNA HANHAMR'A  احنا هنحمرق ( da li ćete prkršiti svoje obećanje) je, kako kaže Maqqar, egipatski žargonski izraz koji se izgovara kada se neko oseća prevaren. Izraz je izveden iz dve hijeroglifske reči, HAM (pobeći) i R (usta), što bi u kombinaciji značilo da reč pobegne iz usta, to jest da se prekrši obećanje. Egipatska reč KHAN خان ( varanje) takođe ima korene u staroegipatskom jeziku.
SEIF سيف ( mač) potiče od hijeroglifske reči  SFT, kao i grčka reč CSIFOS koja ima isto značenje. KALAA قلعة ( citadela) je izvedena iz kombinacije reči KA (visoka) i AH (sjajna, velika).


Stari Egipćani su bili romantičan narod, te je ostalo nekoliko reči još iz tog perioda kojima se iskazuju osećanja. Egipatska sleng reč HAN حن ( nedostajati) došla je verovatno od reči HN sa istim značenjem , kao i reč RAQ رق (biti nežan) koja je preuzeta iz tog doba. 


U izražavanju gostoljubivosti, Egipćani su možda najpoznatiji narod. Ko god je posetio Egipat bio je svedok njihovog gostoprimstva. Današnja verzija izraza "sedi pet minuta" OK'OUD KHAMSA أقعد خمسة, proizašla je iz staroegipatske reči HMZ (sedi), a koriste je i Kopti kao reč HAMSI, što ima isto značenje.  
BEL HANA WAL SHEFA بلهنا والشفاء( uživaj u obroku u zdravlju) veruje se da dolazi od reči HNW ( sreća , radost), a jedan od najčešćih obroka u Egiptu, FUL فول ( pasulj), nosio je ime BUL u vreme starih Egipćana. 


AL MAWT الموت je arapska reč za smrt kao i staroegipatska za smrt ili prelazak u sledeći život. S druge strane, KAR KAR كركر u staroegipatskom ima značenje smejati se i koristi se i danas kada se za nekog želi reći da se puno smeje. Reč MAKH MAKH مخمخ , razmišljaj duboko, široko, dolazi od hijeroglifske reči MKH , um, što je takođe i arapska reč za mozak.


Maqqar je istakao da su stari Egipćani voleli boje, a najčešće koristili belu, palvu i zelenu boju, jer su mislili da će im one doneti bogatstvo i sreću. Postojao je izraz  Imaj beo dan, mislivši pri tom na srećan dan. Slično je i danas. Egipćani za loš dan kažu YAN HAR ASWIDيا نهار أسود, gde je AٍSWID crna boja, i za dobar, srećan dan YAN HAR ABYADيا نهارأبيض, gde je ABYAD bela boja.


Oaza u staroegipatskom jeziku bila je WAHATواحات i isto takva je i u modernom arapskom jeziku. Takođe arapska reč SHEMSشمس ( sunce) imala je izgovor SHAMSH, a BAHRبحر (more) u hijeroglifima je pronadjeno kao BAAR. Iz iste reči izvedena je i arapska reč BE'Rبئر ( bunar). Koristeći reči da opišu vremenske uslove, sličnost je pronađena u reči magla. U staroegipatskom jeziku magla je bila izvedena iz dve reči SHAB ( promenjeno) i RA ( svetlo), što je dovelo do koptske reči SHABRA i arapske SHABURAشبورة.


S obzirom na važnost poljoprivredekako u starom, tako i u modernom Egiptu, mnoge reči su se zadržale upravo iz daleke prošlosti. Staroegipatska reč DR (prosejati) može se prepoznati u današnjoj reči sa istim značenjem DARI. U egipaskom slengu TORIAطورية je reč za sekiru, u staroegipatskom je TOR ( štap), a koptska verzija je TORI.


I u svakodnevnom životu najmlađih zadržale su se mnoge staroegipatske reči. NUNU نونو
( beba) je egipatski žargon koji je proizašao iz reči NU ( lomljivo, krhko). U periodu razvijanja govora kod bebe, roditelji pojednostavljuju rečnik, te je reč EMBU أمبو (žedan sam) verovatno došla od kombinacije dve staroegipatske reči EB ( želim) i MO (voda). TE TE ( idi korak po korak) je takođe egipatski sleng proizašao iz hijeroglifske reči TI TI , koja je u koptskom transformisana u TA TA , a u arapskom YAT'Eيأتي ( gaziti). Ime kraljice Nefertiti je takođe proizašla iz te teči "Lepota (ona lepa) je došla". TUTA TUTA توتا توتا (kraj) je sleng današnjce proizašao iz staroegipatske reči TWT ( završeno). Ovom reči roditelji često završavaju priče koje čitaju deci. MAMM مم ( hrana) je reč koju upotrebljavaju deca, a koja je u vreme starih Egipćana bila u formi WNM. Maqqar, u svojoj knjizi, ističe da roditelji često koriste izmišljeno biće kako bi njime zastrašili decu kad su nevaljala. i da je to biće u egipaskom žargonu BOHBOH بعبع (duh), a da je medju hijeroglifima pronađena kao BA BA ili BA BAW koji je prema "Knjizi mrtvih" bio sin boga Ozirisa i ime za duhove koji su dočaravani u crnoj magiji. U koptskom je ova reč BOBO, a u grčkom FOBO, odakle prema Maqqaru dolazi i reč fobija. Skok, odnosno podržavanje skoka kod dece, se i danas , kao i u starom Egiptu kaže FAT FATفطفط, i posebno je prisutno u Gornjem Egiptu.


Maqqar takođe navodi da su neke reči prisutne i u današnjem engleskom jeziku, te da se direktno usvajanje može pronaći u staroegipatskoj reči DSHRT (pustinja) koja na engleskom ima oblik DESERT, kao i reč BEE koja je izvedena iz staroegipatskih reči BEET (repa) i TOP (vrh) koja se tako izgovara na ovom drevnom jeziku. Reč NET (mreža) smatra se da dolazi od imena boginje NT koja je blagosiljala opremu ribara. Indirektno usvajanje je prisutno u mnogim rečima kao što su EMBARG ili BARGE ( ukrcaj, prevoz šlepom) koja je menjala svoj oblik kroz francuski, latinski i grčki jezik,a svi oblici potiču od staroegipatske reči BYR koja je sinonim za barku, brodić. Slično je is a rečima EBONY i IVORY koje svoje malo izmenjene oblike imaju u latinskom, grčkom, persijskom i starom francuskom jeziku, a potiču od staroegipatskih reči HBNY (ebanovina ili od abonosa) i ABU za slonovaču što na staroegipatskom znači slonov zub. SPHINX tj.Sfinga, potiče od staroegipatske reči SZP-'NX koja znači božanska slika , tako da je i to jedan od doprinosa starih Egipćana modernom dobu.











Нема коментара:

Постави коментар